Jeste li primijetili da su nakon cvatnje cvjetovi marelice ili trešnje posmeđili, osušili se i ostali visjeti na granama? Ako pažljivije pregledate stablo, moguće je da ćete uočiti i sušenje mladih izboja zajedno s cvjetovima. Što se događa? Vrlo je vjerojatno da je vaše stablo zaraženo gljivičnom bolešću poznatom kao cvjetna monilija. Riječ je o opasnoj bolesti koja može značajno oslabiti voćku i smanjiti urod.

Što je cvjetna monilija?

Cvjetna monilija (Monilinia laxa) jedna je od najčešćih i najopasnijih bolesti koštičavog voća. Najčešće pogađa marelice, višnje, trešnje, breskve i šljive. Najosjetljivije su marelica i višnja, nešto otpornija je trešnja, dok su šljiva i breskva najmanje osjetljive.
Bolest uzrokuje propadanje cvjetova, izboja i grančica te može značajno smanjiti prinos. Ako se infekcija ponavlja više godina zaredom, može doći i do potpunog propadanja stabla.

Kada i kako dolazi do infekcije?

Najveći rizik od zaraze javlja se tijekom cvatnje, osobito u kišnim uvjetima. Tada spore gljive klijaju i kroz tučak ulaze u plodnicu, gdje se razvija micelij. Gljiva se zatim širi kroz cvjetne peteljke u provodni sustav biljke. Izlučuje toksine koji se šire floemom i uzrokuju sušenje zaraženih izboja.

Uzroci i uvjeti širenja bolesti

Gljiva prezimljuje na mumificiranim plodovima i zaraženim granama. U proljeće se aktivira u toplim i vlažnim uvjetima. Idealni uvjeti za razvoj bolesti su temperatura između 12 °C i 20 °C i visoka vlaga i kišno vrijeme tijekom cvatnje. U takvim uvjetima dolazi do masovne infekcije cvjetova.

Simptomi cvatne monilije

Prvi znakovi bolesti uključuju:

• posmeđivanje i venuće cvjetova (koji ostaju na stablu)
• sušenje mladih izboja
• tamnjenje i uvijanje listova
• širenje bolesti na grane uz pojavu rak rana

Na plodovima se kasnije razvija siva plijesan s karakterističnim koncentričnim krugovima spora.

Mjere prevencije i zaštite

Učinkovita zaštita od cvatne monilije uključuje kombinaciju agrotehničkih i kemijskih mjera:

1. Uklanjanje zaraženih dijelova: Zaražene cvjetove, izboje i mumificirane plodove potrebno je ukloniti i uništiti (spaliti). Ne odlažite ih na kompost jer predstavljaju izvor zaraze za sljedeću sezonu.

2. Redovita rezidba: Prozračna krošnja smanjuje vlagu i omogućuje brže sušenje nakon kiše, čime se smanjuje rizik od infekcije.

3. Primjena fungicida: Pravovremeno prskanje značajno smanjuje širenje bolesti:

• prvo tretiranje: kada je otvoreno oko 10 % cvjetova
• drugo tretiranje: kada počinju opadati latice

4. Higijenske mjere

• redovito skupljanje zaraženih plodova sa zemlje
• pravilno zbrinjavanje biljnog otpada
• jesensko i zimsko tretiranje bakrenim pripravcima

Za dezinfekciju stabala preporučuje se Bio Plantella Bakar.

Program zaštite (praktični vodič):

• Predproljetno razdoblje (mirovanje vegetacije): prskanje bakrenim pripravkom (2 puta)
• Početak cvatnje (10 % otvorenih cvjetova): primjena fungicida
• Nakon 14 dana (opadanje latica): ponoviti tretiranje
• Jesen (opadanje lišća): ponovno prskanje bakrom

Može li monilija napasti plodove?

Na zaraženim plodovima pojavljuju se bijelo-sive bradavice, nakon čega se plodovi suše i ostaju na stablu kao tzv. mumije – glavni izvor zaraze za sljedeću godinu.

Cvatna monilija predstavlja ozbiljnu prijetnju voćarima jer može uzrokovati velike gubitke prinosa, pa čak i propadanje stabala.

Najbolja zaštita uključuje:

• preventivne mjere
• pravilnu njegu voćaka
• pravovremenu primjenu fungicida

Pravilnim pristupom možete značajno smanjiti rizik od zaraze i osigurati kvalitetan i zdrav urod.

Dodatni savjet za voćare:
Za cjelogodišnju zaštitu voćaka preporučuje se korištenje stručnih vodiča i kalendara zaštite koji pomažu u pravovremenom provođenju svih mjera.

Preuzmite vodič>>>