Grah je došao kod nas nedugo nakon što su ga mornari iz Amerike donijeli u Europu. Stoga s pravom možemo reći da je grah tradicionalna  kultura naših područja. Grah spada među mahunarke, a upravo su one iznimno važan i nezamjenjiv dio ekološkog vrtlarstva. Također bi trebale biti češće zastupljene u našoj prehrani. Upravo sjetvom niskog graha možemo postići oba cilja.

Mnogi odbacuju niski grah zbog uvjerenja da je za mahune dobar samo visoki grah, no to je daleko od istine. Niski se grah od visokog značajno razlikuje samo po visini i ranijoj zriobi. Brzo počinje cvjetati – uglavnom nakon oko 50 dana, neke sorte čak i ranije. Cvjetanje visokog graha započinje tek kad se dan skrati na 14 sati ili manje.

Prije sadnje namočimo sjeme

Sijemo ga kada se tlo zagrije barem na 10 °C, dakle krajem travnja. Vrlo je preporučljivo da se sjeme prije sjetve preko noći namoči – ili u toplu vodu, ili još bolje u ohlađeni čaj od kadulje ili kamilice (na oko 30 °C). Budući da sjeme upije barem onoliko vode koliko je samo veliko, posude trebaju biti barem dvostruko veće, a vode treba biti barem dvostruko više nego sjemena. Namakanjem se djelomično uklanjaju i moguće gljivice i druge štetne bolesti koje se prenose sjemenom.

Plodored i dobri susjedi

Iako je posljednjih godina vrijedilo stajalište da grah nije osjetljiv na izmjenu polja u kojem ga sadimo, to nije tako. Treba mu barem trogodišnji plodored. Iznimka je samo ako ga posadite uz najmanje 4 druge biljke, npr. kukuruz, bundeve, neven, dragoljub, timjan i borač. Druga mogućnost je da razmislite o trogodišnjem plodoredu. Tada će biti daleko manje problema s bolestima i štetočinama.

Dobri susjedi graha su blitva, križanci s kupusnjača, crni korijen, patlidžan, krumpir, krastavci, lubenice, dinje, zelena salata, rajčica, cikorija, rotkvica, zelena salata, šparoge, endivija, špinat, celer, kadulja, kopar, rabarbara, ružmarin, timijan i valerijana.

Ne voli se s lukom, bosiljkom, komoračem , paprikom, hrenom, mrkvom i suncokretom.

Grah je izvrsna biljka, kako za ljudsku potrošnju, tako i za sam vrt. Zato  sadite niske sorte jer imaju izuzetno kvalitetnu mahunu i zrno.

Što mu je potrebno?

Grahu je potrebno rahlo, toplo tlo već kod sjetve a je jedna od najvećih pogrešaka je prerano sađenje. Zemlja bi trebala imati ugrijana na najmanje 15 ^oC i tada će brzo i ravnomjerno niknuti. Time se izbjegava niz problema kao što je napad grahove muhe, pa čak i gljivica u tlu.

Niski grah sijemo u redove

Nizak grah, također može se saditi  iz presadnica, ali visoki jednostavno se ne isplati uzgajati na taj način, jer prerano uzgojen, uzrokuje samo previše lisne mase, a time i više bolesti. Počnite uzgajati sadnice niskog graha na toplom već sredinom ožujka. Izravna sjetva u stakleniku ima smisla početkom travnja, ali morate pratiti prognozu. Strada od hladnoće  već na temperaturi od – 0,1 ^oC i na temperaturama od oko 5^oC.

Na otvorenom se sadi tek krajem travnja. Ne sijemo ga u humke, kao što su neki navikli od sjetve visokog graha, već u redove. Posijte redove, udaljene najmanje 40 cm tako da se usjev možete okupati i zaliti. Bit će vam beskrajno zahvalan na tome.

Visoki grah se sije tek u prvom ili drugom tjednu svibnja. U svakom slučaju, zelenu sortu sijemo tek u drugoj polovici lipnja. Često su zdraviji od onih koji su sijani u rano proljeće. U novije vrijeme, dobro se pokazala kombinacija visokog graha s kukuruzom. Udaljenosti između redova treba biti najmanje 150 cm i 80 cm u redu. Najbolje ga je sijati kada kukuruz ima samo prava tri lista, kukuruz posijemo na istoj udaljenosti a grah posijemo na svaku treću ili četvrtu biljku.

Visoki grah naravno, traži potporanj za rast. Nekad su se koristili bilo kakvi, danas je to najčešće žica na kojoj ima rešetka za penjanje.

Na jednom mjestu posijemo 5-7 sjemenki graha, ne treba više. Neki, također siju grah uz mreže za krastavce, ali tada nam je potreban  puno jači potporanj na kojem je ova mreža pričvršćena.

Grah ne voli prekomjernu gnojidbu

• Za niski grah bilo bi najbolje da ga uopće ne gnojite, ali visoke sorte se može pognojiti samo kompostom (5 – 7 l/m2) ili kupljenim organskim gnojivima kao što je Plantella Organik (0,5 – 0,8 kg / 10 m2). Grah živi u suživotu s bakterijama koje žive na njegovim korijenima. Ove bakterije ga opskrbljuju svim potrebnim dušikom.
• Grah je  mahunarka iz obitelji lepirnjača. Ova skupina biljaka gotovo je jedina sposobna koristiti bakterije za vezanje dušika iz zraka (koji je nedostupan biljkama, beskoristan) i da ga u takvom obliku mogu koristiti za svoj rast i razvoj.
• Ako korijen u otopini tla pronađe dovoljno molekula dušika, onda sam izbacuje bakterije kao izvor hranjiva. Time je šteta dvostruka, imamo veći trošak, jer tada biljke treba  gnojiti dok istovremeno gubimo ove vrijedne bakterije iz tla čak i dugoročno.

Aminokiseline su dobrodošle

Grah nije jedna od najosjetljivijih biljaka na sušu ali ga je dobro zaliti tijekom cvatnje. Posebno, visoke sorte, koje su osjetljive na visoke temperature, cvjetanje na temperaturama iznad 30 ^oC obično dovodi do opadanja cvijeta. Opadanje cvijeta se djelomično može spriječiti redovitom uporabom organskog gnojiva na bazi vitamina, aminokiselina i huminskih kiselina Bio Plantella Vita. Također preporučujem da se sjeme namoči preko noći prije sjetve. Umjesto vode možemo koristiti čaj od kamilice, ali ako dodamo Bio Plantella Vrt iz morskih algi, ukorjenjivanje će biti još brže.

Izaberite najbolju kombinaciju:

• za zdrav razvoj biljaka,
• za bujnu cvatnju,
• za kvalitetne plodove
• Bio Plantella Vita povećava otpornost biljaka na bolesti, štetnike i vanjske stresne uvjete poput suše, tuče, i pruža vrlo brzu regeneraciju biljaka.
• Bio Plantella Vrt od ekstrakta morskih alga s dodanim vitaminima jača biljni korijenski sustav, pomaže u boljem prihvatu hranjiva i omogućuje zdraviji razvoj, bujniju cvatnju, veći urod i bolju kvalitetu plodova te puniji okus.

Grah ne voli visoke temperature, pa čak i tijekom jačeg sijanja sunca, koristite ovaj pripravak jednom tjedno. Iz iskustva ga preporučujem umjesto zalijevanja  prskanjem preko lišća, ali nikako zagrijanu biljku.

Što učiniti ako grahu požute listovi?

Ako listovi graha požute, tlo treba odmah prorahliti ili prekopati. To je obično dovoljno, bez potrebe za dodatnim gnojenjem. Gnojenje mineralnim, umjetnim dušikom uništava korisne bakterije na korijenju biljke, pa se takav način ne preporučuje u kućnim vrtovima. Žućenje listova često je i posljedica nedostatka makro- i mikroelemenata, pa se u tom slučaju dodaje Bio Plantella Vrt.

Lisne uši – čest problem kod graha

Lisne uši treba redovito uklanjati ručno, ili koristiti biorazgradivi pripravak na bazi prirodnih biljaka timjana i šmrike– Bio Plantella Thymi. Pomoći može i mješovita sadnja graha s vrijeskom, koji prirodno odbija štetnike. Redovito obilazite usjev i reagirajte čim primijetite mrave na biljkama. Priprema prirodnog piretrina vrlo je učinkovita ako se koristi pravodobno i ispravno. Uvijek ga treba koristiti nakon zalaska sunca, a temperature moraju pasti ispod 25 ^oC.  Biljke također ne smiju uvenuti zbog topline.

Što nakon berbe graha?

Nakon berbe biljke ne čupamo iz zemlje, nego ih režemo. Ako beremo mlade mahune, zelene biljke možemo usitniti – najbrže pomoću vrtne kosilice. Tako usitnjenu masu koristimo kao malč (zastirku) oko plodovitog povrća ili kupusnjača. Korijenje, zajedno s korisnim bakterijama, treba ostaviti u tlu – one će još neko vrijeme nastaviti “proizvoditi” dušik i tako obogatiti zemlju.

Druga runda graha – i na jesen

Niski mahunasti grah može se ponovno sijati u drugoj polovici kolovoza, sve do početka rujna. Vrtlari na ovu jesensku sjetvu često zaborave. U plastenicima (staklenicima) grah dobro uspijeva samo ako je posađen rano u proljeće (od početka do sredine travnja), jer u velikim vrućinama oplodnja slabo uspijeva – često ne dođe do oplodnje ili se već oplođeni plodovi odbacuju. Niski grah ne treba svoje posebne gredice – možemo ga uzgajati i u kombinaciji s krumpirom, kupusnjačama, tikvama i ciklom.

Besedilo in foto: Miša PUŠENJAK, univ. dipl. inž. agr.

---