Rezidba vinove loze

U hladnim mjesecima, kada je priroda u stanju mirovanja, obično se provodi zimska rezidba vinove loze, kojom se sa trsa uklanja sav suvišan, neugodan i oštećeni drveni materijal. Budući da vinova loza ima beskonačan rast, zimsku rezidbu trebamo provoditi kako bismo je održavali u željenom uzgojnom obliku, jer bi u suprotnom brzo prerasla svoju armaturu i proširila se na drugi red.

Rezidbom se oblikuje i održava uzgojni oblik, regulira vegetativni i rodni potencijal te se povećava prinos i kvaliteta grožđa. Radi se o dugoročnom pozitivnom utjecaju na ukupno zdravstveno stanje vinove loze.


Zimska rezidba vinove loze izvodi se od trenutka padanja lišća pa sve do početka vegetacije. Sama rezidba ovisi o vremenskim uvjetima i o geografskom položaju vinograda. Rezidba se može obaviti u Dalmaciji već u prosincu, dok su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj veljača i ožujak najpovoljniji mjeseci za rezanje.

Prije rezidbe alat je potrebno dezinficirati, posebno škare koje treba i nabrusiti. Dezinfekciju provodimo čistim alkoholom, ako ga pak nemamo, poslužit će i domaća rakija. Na ovaj način u vinograd nećemo unijeti bolest. Ako ipak postoje zaraženi trsovi, najbolje ih je odstraniti. Prvo je potrebno označiti sve bolesne trsove te ih odrezati posebnim alatom kako ne bismo dalje prenosili zarazu na zdrave trsove. Zaražene trsove potrebno je uništiti, najbolje ih je spaliti.

Važnost rezidbe

  • U tijeku zimskog mirovanja na trsu se nalaze zimski i spavajući pupovi. Iz zimskih pupova razvit će se mladice koje nose rod.
  • Rodnost svih pupova po dužini rozgve nije ista. Pupovi pri osnovi slabije su rodni, prema sredini rodnost se povećava, a prema vrhu se ponovno smanjuje.
  • Broj rezom ostavljenih pupova na trsu zovemo opterećenje trsa.
  • Bujni kultivari opterete se više, a slabobujni manje.

Kako radimo rezidbu

  1. Kultivari malih grozdova režu se na dugorodno drvo, a oni s krupnim grozdovima na kratkorodno drvo te zbog toga treba razlikovati pojedine vrste drva na trsu.
  2. Rez izvodimo tako da iznad gornjeg pupa odrežerno 1,5-2 cm drva. Smjer reza je ukošen od pupa prema van.
  3. Pri mješovitom rezu, kod kojeg se rezom ostavlja prigojni reznik i rodno drvo, reznik uvijek dođe ispod lucnja.
  4. U normalnim uvjetima reznik i lucanj ostavljamo iz prošlogodišnjeg reznika, a stari lucanj uklonimo.
  • Nekad se može dogoditi da se na prošlogodišnjem rezniku razvije samo jedna rozgva. Nju režemo na reznik, a lucanj ostavljamo iz prve, dobro razvijene rozgve na starom lucnju. 
  • Ako se pak na prošlogodišnjem rezniku nije razvila nijedna rozgva, upotrijebit ćemo nerodnu rozgvu koja se razvila iz stabla trsa. Nju režemo na reznik, a lucanj ostavljamo iz starog, prošlogodišnjeg lucnja. 
  • Ako se ne razvije nijedna rozgva iz starog drva, koristimo rozgvu iz prošlogodišnjeg lucnja za oblikovanje novog lucnja i reznika.

Važno je nakon rezidbe vinograda pognojiti tlo organskim gnojivom. Plantella Organik za vinograde odličan je izbor za organsku gnojidbu jer ovom gnojidbom ne unosimo bolesti i štetnike u tlo i ne rasijavamo sjeme korova. Gnojivo je u obliku peleta i potrebno ga je puno manje od stajnjaka za jednak učinak. Ovim gnojivom povećavamo količinu organske tvari, a time doprinosimo i stvaranju humusa. Kada tlo ima dovoljno organske tvari plodonošenje je puno kvalitetnije i zdravije.

Mi smo stručnjaci po prirodi. Svi naši proizvodi rezultat su dugogodišnjeg znanja, dokazanih istraživanja i tehnoloških inovacija renomiranog slovenskog proizvođača Unichem. Budući da smo iznimno ponosni na njih, označili smo ih posebnim pečatom Testirana učinkovitost.