Sadnja kupusnjača

Kupusnjače uvrštavamo u porodicu krstašica koje potječu iz Sredozemlja. Među najpoznatije kupusnjače spadaju kupus, kelj (glavati, pupčar, lisnati), cvjetača, brokula, kineski kupus. Kupusnjače su zahtjevne prema hranjivima i traže dobro pognojeno i vlažno tlo. Sada je vrijeme za sadnju kupusnjača.

Među najpoznatijima kupusnjačama – crveni i bijeli kupus

Kupus u našim krajevima zasigurno spada među najomiljenije jesensko povrće. Istina je da ga vole i brojni štetnici, ali njih se uz malo strpljenja i rada možemo riješiti i na ekološki način.

Bijeli kupus nije baš rijetka namirnica u našoj prehrani, ali je zato crveni kupus, osim za Martinje, na našim tanjurima vrlo rijedak. A u crvenom se kupusu, pored poznatih korisnih tvari, nalaze i bojila koja imaju poseban učinak na naše tijelo – ona su antioksidanti koji, kako je znanstveno dokazano značajno, i za više od 50%, smanjuju rizik od obolijevanja od malignih bolesti. 

Cvjetača – bijela, ljubičasta i zelenkasta

Pored kupusa zasigurno je najpoznatija cvjetača. Mnogi je vole, ali ju je za razliku od kupusa teže uzgojiti. Treba znati dvije stvari: cvjetača ne voli vrućinu ni sunce. Osobito sorte s bijelim cvjetovima sadimo do kraja svibnja, a zatim ponovo u kolovozu.

Ljetnu vrućinu puno bolje podnose obojene cvjetače: cvijet može biti ljubičast ili pak zelenkast. Za obje je također karakteristično da imaju nježniji ukus, a i miris je prijatniji i blaži kad kuhamo obojene vrste cvjetače. 

Zelena boja brokule i korabice

Zelenu boju među kupusnjače donosi i brokula. Jestiv dio brokule je kao i kod cvjetače razvijeno cvjetno stablo. Ovdje je tamno zeleno. Nažalost, cvjetovi su manje kompaktni pa još lošije podnose sunčane i vruće dane.

Baš je brokula od svih krstašica najuspješnija u borbi protiv nastajanja stanica raka. I kad procvate, cvjetove porežemo, a na obraslim se dijelovima razviju brojni manji, ali unatoč tomu upotrjebljivi cvjetovi.

Nadzemne korabice dokaz su koliko je šarolika porodica kupusnjača. Kod kupusa i glavatog kelja jede se u glavicu oblikovano stisnuto lišće. Kod cvjetače i brokule jedemo razvijeno cvjetno stablo s cvjetovima, dok kod nadzemne korabice jedemo gomolj iz kojeg se iznad zemlje razvije stabljika.

Naravno, ne smijemo zaboraviti ni kelj pupčar kod kojeg se bočne stabljike razviju u jestivi dio; lišće se skupi u tvrdu malu glavicu. 

Azijske kupusnjače

Posljednjih su godina sve omiljenije i azijske kupusnjače. Kineski kupus sa svijetlo zelenim, naboranim, krhkim i slatkim listovima poznajemo već nekoliko godina. K nama su iz Azije pred kratko vrijeme stigle još i lisnate biljke koje se koriste svježe u salati ili se prže i dodaju raznim jelima iz woka. Osim toga dostupno nam je u Hrvatskoj sjeme egzotičnog kupusa pak choi, koji je također zeleno povrće za kuhanje u woku.

S toplog je Sredozemlja već dobro prihvaćena rukola s nasjeckanim, pikantnim listovima. Divlja rukola, čije sjeme možemo i kod nas kupiti, prezimi na otvorenom, a u stakleniku je možemo brati i zimi.

Organsko gnojenje i plodored

Kupusnjače spadaju u skupinu pohlepnih vrsta vrtnog povrća, što znači da ih većina treba obilno gnojenje. To osobito vrijedi za kupus, cvjetaču, brokulu i kelj. Kineski kupus i pak choi trebaju nešto manje hranjiva, a još manje nadzemna korabica.

Za azijske lisnate biljke i rukolu ima dovoljno hranjiva u vrtnoj zemlji, stoga njima gnojenje nije potrebno. Nakon obranih kultura  potrebno je zemlju prekopati i obaviti osnovnu organsku gnojidbu.  Odlično organsko gnojivo je Plantella Organik, kojeg dodajemo 2-3 kg/10 m2 za najzahtjevnije, a od 1 do 2 kg/10 m2  za ostale kupusnjače.

Drugi važan uvjet za uspješan uzgoj kupusnjača je širok plodored. Poželjno je da na istu gredicu biljka iz šire porodice kupusnjača dođe tek svake četvrte godine. Kada govorim o porodici kupusnjača, to znači da su, pored već spomenutih kupusnjača, srodnice u toj porodici još i korjenasta repa, podzemna koraba, hren, a i biljke za zelenu gnojidbu, bijela gorušica i uljana rotkvica. Bijela i crna rotkvica kao i mjesečne rotkvice također spadaju u tu šaroliku, zanimljivu i vrlo staru botaničku porodicu. 

Prirodna zaštita

  1. Brojnim su štetnicima krstašice osobito privlačne. Zato je vrlo važno da presadnice pravovremeno posadimo i da ne dozvolimo da „zastare“. Presadnice uzgajamo u hladnom prostoru, a samo za klijanje trebaju oko 25 oC. Kasnije ih brzo presadimo na mjesto s oko 15 do 18 oC, a noću i manje. To znači da ih na proljeće uzgajamo u negrijanim staklenicima, a vrlo skoro i na otvorenom. Ni u kom slučaju ne smijemo dozvoliti da im ponestane svjetlosti pa da se „istegnu“. Kada presadnice niknu dobro ih je tretirati s proizvodom Bio Plantella Natur. Presadnice će biti jače i otpornije na bolesti.
  2. Kasnije je važno da ne pretjerujemo s uporabom dušika. Redovito zalijevanje i dohrana s organskim gnojivom Bio Plantella Nutrivit za lisnato povrće dat će im potrebne hranjive tvari. 
  3. Buhače tjera i miris rajčice (listove rajčice namačemo te ih koristimo i kao pokrivku). Budući da ne vole vlažno i mokro tlo, pokrivanje svježom pokrivkom (od kopriva, pokošene trave, pa čak i lišća bazge ili rabarbare i slično) također snažno smanjuje napad tih štetnika. Inače, opasni su samo za mlade biljke, a kasnije ih suzbijamo već i zalijevanjem po lišću i zastiranjem zemlje. Utvrđeno je da buhača ima znatno manje ako među biljke kupusa, cvjetače, korabice i slično posadimo nekoliko presadnica kineskog kupusa (koji će naravno propasti) ili posijemo uže redove bijele gorušice.
  4. Plamenjača (Peronospora parasitica) napada kupus u ranim stadijima razvoja tijekom uzgoja presadnica. Bolest se prenosi zaraženim sjemenom pa da bi se spriječila njena pojava izuzetno je važno koristiti zdravo tretirano sjeme i presadnice uzgajati na raskuženom tlu ili steriliziranom supstratu. Bolest se pojavljuje na prvim listovima u vidu klorotičnih pjega koje se postupno šire, a listovi požute, počinju se savijati i venuti. Kad se primijete simptomi potrebno je obaviti zaštitu prskanjem jednim od fungicida. Bio Plantella Bakar je preparat na bazi bakra koje možete nabaviti bez iskaznice i koristi se u početnom stadiju razvoja biljke protiv gljivičnih oboljenja.

Prednosti miješanih usjeva

U miješanim će usjevima štetnike prije svega potjerati štitarke: kim, kopar, kumin, anis pa i celer, dok će neophodnim dušikom kupusnjače opskrbiti niske mahune ili nizak grah. Prema nekim istraživanjima, na kupusnjačama koje su rasle u kombinaciji s mahunarkama ima i manje štetnika. Za ljetnih vrućina cvjetaču i brokulu skrijemo u sjenu visokog graha. Gredice obrubimo kadificama, dragoljubima ili nevenom. 

U zimskom je razdoblju konzumiranje kiselog kupusa i kisele repe, ali i uskladištenog korjenastog povrća (korabe ili korabice), za naš imunološki sustav puno važnije nego konzumacija tropskog voća poput limuna i naranče ili pak umjetnih pomagala za jačanje otpornosti.

Želite još više PLANTELLA savjeta za vrtlarenje?

Prijavite se na naš newsletter!
Redovno primajte praktične savjete za uređivanje vašeg vrta.
Inspirirajte se našim prijedlozima za vrtlarenje.
Provjerite našu ponudu proizvoda.