Kod kuće tijekom cijele sezone stvaramo kompost koji nam ujesen služi u vrtu kao izvrsno organsko gnojivo. Kompost dodajemo tlu samo jednom u tri godine zbog dugotrajnog djelovanja. Kod stvaranja visokokvalitetnog komposta potrebno je paziti što kompostiramo jer stvaramo hranjive tvari za biljke koje će biti naša hrana.

Kompostiranje je prastara metoda pretvaranja organskih ostataka koji prolaze proces razgradnje na jednostavne spojeve, u plodni humus. Humus poboljšava strukturu tla, omogućava bolje zadržavanje vlage, poboljšava prozračnost tla, povećava njegovu mikrobiološku aktivnost, obogaćuje ga hranjivim sastojcima te povećava otpornost biljaka na štetnike i bolesti.

Kompostiranje počinje već u kuhinji

Kompostiranje kao proces počinje već u kuhinji gdje se prikuplja bio-otpad. Ostatke kod pripreme hrane nemojte bacati u smeće sa svim ostalim otpacima, već ga usitnite i bacite u posebnu posudu koju praznimo svakodnevno. Što su sitnije izrezani to će se prije pretvoriti u kompost. 

Otpadci moraju biti vlažni, ali ne i mokri. Posudu ne pokrivamo i ne držimo na suncu da bismo izbjegli stvaranje neugodnih mirisa.

Materijali za kompostiranje razvrstavaju se u zelene – bogate dušikom, i smeđe – bogate ugljikom.

U zelenu sirovinu spadaju: sirovi ostaci voća i povrća, taloga od kave i vrećica od čaja, trava, kora krumpira, ljuske jaja, biljni ostaci iz vrta, izmet domaćih životinja biljojeda…

U smeđe sirovine spadaju: lišće i suhe biljke, borove iglice, kora drveća, grančice, slama, sijeno, piljevina, papir, pamučne tkanine, uvelo cvijeće, pepeo drvenog ugljena ili drva…

Točan omjer zelenog i smeđeg ne postoji, ali se preporučuje da koristite dvije trećine smeđeg na jednu trećinu zelenog materijala.

Primjerena organska tvar za kompost	U kompost ne spadaju
zdravi biljni ostatci iz vrta,	životinjski i ljudski izmet,
zdravi listovi sadnica ili ukrasnog bilja,	kuhinjski ostatci hrane (ulje, meso, ribe, mliječni proizvodi…),
pokošena trava,	ostatki duhana, stari lijekovi
usitnjeni dijelovi drvenastih biljaka,	zaraženo lišće, išće i ljuske oraha i hrasta,
gnoj (izmet krave, konja, ovce, kokoši, koze),	bolesne biljke i biljke koje su bile tretirane fitofarmaceutskim sredstvima,
zemlja iz korita,	pepeo od izgaranja drveta, bojano drvo
slama,	plastificirani papir, plastika
piljevina,	pelene, stiropor, kamen, metal, guma, staklo
biljni ostatci iz kuhinje.	različite kemikalije, lijekove, boje, baterije, te ostatke koji sadrže pesticide i antibiotike.

Ostatke kuhanih jela, meso, kosti i mliječni proizvodi vrlo lako će privući glodavce pa se nikako ne preporučuju.

Kako napravimo kompostište?

Preporučljivo je da kompostište bude na sjenovitom mjestu zaštićenom od vjetra. Najbolje je u hladovini nekog stabla ili većeg grma. Tlo na mjestu za kompostište mora biti propusno kako ne bi dolazilo do nakupljanja vode. Bilo bi dobro da mjesto ima blagi nagib.

Najjednostavniji način slaganja je na otvorenu hrpu čija visina ne bi smjela biti viša od 1 – 1,5 m promjera oko 1 m. Ukoliko imate veće količine materijala za kompostiranje možete napraviti više hrpa ili jednostavno produžiti hrpu da ne bude šira od jednog metra, a dužina će tada ovisiti o količini materijala za kompostiranje.Najjednostavniji i najčešći komposter možete napraviti od drvenih letava, možete iskoristiti i neku staru paletu. Dimenzija su najčešće 1m x 1m, odnosno možete ih prilagoditi prema dužinama letvi koje imate na raspolaganju. 

Komposter možete napraviti i od neke plastične ili druge posude. Najvažnije je da na posudi izbušite rupe na dnu kako bi se kompost mogao prozračivati. Da bi mikroorganizmi mogli djelovati, moraju imati hranjive tvari, vodu i kisik u povoljnom omjeru.

Kako kompostiramo?

Za dobar kompost, koji će biti zaslužan za uspješan rast naših biljaka, moramo poznavati principe kompostiranja. Kompostiranje je biološka razgradnja organskih tvari koju uzrokuju mikoorganizmi (alge, gljive, bakterije…) uz prisutnost kisika. Kompost stvaramo po slojevima:

1. organska masa (primjereni organski ostatci),
2. strukturalna masa (komadići drveta koji stvaraju pore za zrak i vodu),
3. Bio Plantella Kompost Aktivator 150 – 200 g (potiče djelovanje mikroorganizama),
4. Plantella Kalcivit 200 – 400 g (spoj dušika, ublažavanje komposta),
5. novi sloj 15 – 20 cm,
6. kompost okrećemo jedanput mjesečno,
7. po potrebi zalijemo vodom.

Kompost ne smije biti prevlažan. Ukoliko je kompost previše vlažan trebate omogućiti drenažu suvišne vode ili dodati suhog kompostnog materijala kao što su novine ili piljevina.  Ukoliko je kompost presuh potrebno ga je zaliti vodom ili dodati biljne ostatke koje će mu nadoknaditi nedostatak vlage.Kompost trebate s vremena na vrijeme promiješati kako se ne bi usmrdio i kako bi dobio dovoljno kisika te se na taj način čim prije pretvorio u nama potreban humus. Redovno miješanje komposta donosi zrak bakterijama.

Okretanjem kompostne hrpe masi osiguravamo kisik potreban mikroorganizmima za razgradnju organske mase. Bez prisutnosti kisika dolazi do procesa propadanja čime kompost postaje neupotrebljiv i neprikladan za biljke.

Kada je kompost zreo?

Stabilan i zreo kompost crne je boje, bez mirisa ili pak je ugodnog mirisa šumske zemlje. Iz njega ne izlazi voda. Korištenjem sredstva Bio Plantella Kompost Aktivator kompost je zreo nakon 8 – 12 tjedana. U kompostnoj se hrpi stvara visoka temperatura, oko 70 °C, koja uništava bolesti i štetočine.

Kompost prije korištenja dobro prosijemo kako bi se uklonili eventualni nerazgrađeni ostatci. Ostaju nam drveni ostatci koji su često prošarani gljivicama i bijele su boje. To je normalan proces jer gljivice razgrađuju drvo. Te ostatke dodamo novoj kompostnoj hrpi. Često se u kompostu nastane gliste koje isto tako dodajemo novoj kompostnoj hrpi.