Treba li vam pomoć?
Brokula treba sunce i vodu
Iako se brokula u ljudskoj prehrani koristi već od početka naše ere, ta je karakteristična sredozemna kultura postala pravi hit tek posljednjih godina. Naime, brokula je zbog brojnih aktivnih supstanci koje sadrži jedno od najjačih prirodnih oružja u borbi protiv civilizacijskih bolesti, a osim toga je zbog lake probavljivosti prihvatljiva i u dijetalnoj prehrani.
Brokula, koja pripada velikoj porodici kupusnjača, ima sličnu, iako jednostavniju, morfološku građu kao cvjetača pa je botaničari svrstavaju među njene „pretke“. Od cvjetače se, osim po boji, razlikuje i po tome što joj vanjski listovi ne prekrivaju glavicu.
Uvjeti rasta brokule
Iako je po biološkim osobinama brokula slična cvjetači, ona je glede tla ipak manje zahtjevna. Isto je tako manje osjetljiva na vremenske uvjete, a osobito dobro podnosi niže ili više temperature i nisku zračnu vlagu. Upravo radi svoje skromnosti i zato što u krajevima s blažom klimom daje sigurniji i raniji urod, brokula već postaje cvjetači značajna konkurencija.
Najbolje joj odgovaraju sunčana ili polusjenovita rastišta, koja za vrijeme suše moramo zalijevati.
Dobar se urod može očekivati na vrlo rahlim, prozračnim i živim tlima, koja, osim što moraju biti rodna, moraju također dobro zadržavati vodu. Brokula je vrlo osjetljiva na zadržavanje vode u tlu pa ju je na područjima s čestim padalinama dobro uzgajati na uzdignutoj gredici.
Najbolje je zalijevati rano ujutro ili kasno poslijepodne kako bi se smanjio rizik od razvoja bolesti. Redovito zalijevanje tijekom sušnih razdoblja pomoći će brokuli da razvije zdrave i snažne glavice.
Slično kao i kod drugih kupusnjača, i u brokulinom slučaju moramo redovito slijediti plodored, osobito na lakšim tlima. Iza rane (proljetne) brokule na gredici dolaze mahune, cikla ili poriluk, dok odgovarajući prethodnici jesenskoj brokuli mogu biti salata, grašak, rani krumpir…
Brokula nije previše izbirljiva glede društva te u bližem susjedstvu najbolje podnosi celer, rajčicu, niski grašak, salatu, endiviju, poriluk i krumpir, od začinskog bilja ružmarin, kadulju i timijan. Ipak, nikako se ne može „sprijateljiti“ s lukom, crvenim kupusom i jagodama.
Uzgoj brokule uz 5 koraka
- Tlo moramo dobro pripremiti, ali nikako sa svježim stajskim gnojem, već sa zrelim kompostom (od četiri do šest kilograma na kvadratni metar). Pri tom nam može pomoći i organsko gnojivo dugotrajnog djelovanja u obliku peleta Plantella Organik, koje se za kupusnjače osobito preporuča.
- Biljčice presađujemo jednu za drugom od proljeća do ranog ljeta i to na razmaku od 40 do 50 cm u redovima koji su međusobno udaljeni od 50 do 60 cm. Kod manjih udaljenosti će i bočni cvjetovi biti manji. Ako je ikako moguće, presadnice presađujemo za oblačna vremena.
- Tijekom rasta treba paziti prije svega na to da li biljke svo vrijeme imaju dovoljno vlage te da nisu obrasle korovom. To se može postići već i sa slamnatom prostirkom. Ako želimo biti nagrađeni bogatim urodom, gredicu treba povremeno zaliti uvarkom od koprive, a lišće prskati tekućim gnojivom koje sadrži mikroelement bor.
- Prihranjivati se mogu i dodavanjem odličnog prirodnog tekućeg organskog gnojiva Bio Plantella Vrt čime ćemo im osim hranjivih tvari i korisnih morskih algi osigurati i vitamine. Ako zaista ne ide bez dušičnih gnojiva, dodajemo ih kad odrežemo glavni cvijet. Inače ih radije treba izbjegavati jer biljke pod njihovim utjecajem često „podivljaju“.
- Budući da brokula obično bujno raste i ne voli vjetar, u pomoć joj možemo priskočiti s osloncem. Među štetnicima su najveći obožavatelji brokula gusjenice velikog kupusara koje se odstranjuju ručnim pobiranjem.
Redovitom rezanjem cvjetova potičemo rast
- Brati je treba početi, obzirom na sortu i vrijeme sjetve, odmah nakon što cvjetovi postanu dovoljno tvrdi te u promjeru dosegnu oko 10 cm. To je obično već u prvim srpanjskim danima, a budući da brokula bez težih posljedica može podnijeti i malo hladnoće, posljednji se cvjetovi mogu rezati još za duboke zime.
- Režu se još zatvoreni cvjetovi zajedno s oko pedalj dugom peteljkom i odmah se spremaju u hladnjak. Pravovremenim rezanjem glavnih cvjetova potičemo rast bočnih. Ako se bočni cvjetovi beru svakih nekoliko dana, biljka će postepeno razviti nove izdanke pa ćemo još barem dva mjeseca imati svježi urod. Na taj se način može ukupni urod povećati za čitavu trećinu.
- Redovitim rezanjem također sprječavamo da biljke razviju cvjetne pupoljke. Naime, cvjetanje znači i kraj sezone brokula jer cvjetovi postanu vlaknasti, a nove više ne razvijaju. Samo ako nismo zašli u kasnu jesen, možemo zakopati dio biljke. Pri tom peteljku najnižeg lista pričvrstimo u tlo te je zasipamo zemljom. Na taj će se način peteljka kroz nekoliko tjedana ukorijeniti i potjerati novu biljku.
Brokula je vrlo ljekovita
Najnovija su istraživanja pokazala da nas već pola zdjelice brokule dnevno može uspješno zaštititi od nekih vrsta raka. Zato se brokula više ne pronalazi samo na „autohtonom“ području primorja, nego sve češće i po vrtovima u unutrašnjosti.
Budući da se brokula za jelo priprema slično šparogi, ponegdje se naziva i šparogino zelje.
Brokula je važan izvor minerala, vitamina, folne kiseline, bjelančevina, netopivih vlakana … Također je važan izvor karotena, flavonoida i fenola koji su najbolja sredstva za zaštitu svih tjelesnih sluznica.
Zato općenito spada među najzdravije povrće, a može se upotrebljavati i kao dopuna prehrani kod brojnih oboljenja.
Da bi se najbolje iskoristilo sve što brokula nudi, treba je jesti zajedno s povrćem koje sadrži puno biotina (avokado, rajčica i špinat).
Do zdravog brokula s Bio Plantella proizvodima
Svi naši proizvodi su rezultat dugogodišnjeg znanja, provjerenih istraživanja i tehnoloških inovacija priznatog slovenskog proizvođača Unichem. Budući da smo na njih iznimno ponosni, označili smo ih s posebnim pečatom Testirana učinkovitost.