Treba li vam pomoć?
Kako profesionalci pripremaju tlo za sadnju krumpira
Čim nam vrijeme dozvoli počinjemo vrtlarsku sezonu sa pripremom zemlje za sadnju krumpira. Na priobalnom djelu Hrvatske i u Istri krumpir se sadi vrlo rano ali na kontinentu i treba pričekati povoljne temperature tla i zraka.
Jedan od najpoznatijih proizvođača krumpira u Požeško-slavonskoj županiji, Nenad Nijemčević otkrio nam je tajne njegove uspješne proizvodnje krumpira. Na površini od oko 4000 kvadrata priprema se zemlja za sadnju krumpira.
Na ovoj površini krumpir se sadi svake tri do četiri godine i upravo poštovanje plodoreda je jedan od faktora kvalitete. Nakon krumpira, na površini će se uzgajati kupus karfiol, žitarice, kukuruz,…pa opet krumpir. OPG Nijemčević sadi sorte La perla i Prada.
Priprema tla za sadnju krumpira
Za gomoljasto povrće tlo mora biti kvalitetno pripremljeno i pognojeno.
Prvi sloj se obradi s frezom, pliće nekih 10- ak cm, nakon toga se razbaca visokokvalitetno peletirano organsko gnojivo Biogrena. Nakon toga redovi se još jednom prođu s frezom, ali dublje do 20 cm. Bitno je da je suho i da se zemlja uradi fino da bude što sitnija struktura, da nema grubih čestica.
Na pitanje zašto je gospodin Nijemčević izabrao gnojivo Biogrenu, odgovoro nam je:
¨Biogrenu sam odabrao jer ona sadrži velik broj mikroorganizama koji brzo djeluju u zemlji te pospješuju usvajanje dostupnih hranjiva i vlage. A to je bitno za krumpir, ovo je rana sorta, ona će se vaditi do, ja se nadam, 1.6., tako da je kratak rok…za rast povrća . Umjetno gnojivo, puno duže mu treba da se aktivira, Biogrena se aktivira brzo tako da povrće uspije usvojiti sve elemente.”
Savjet stručnjaka Plantella
Na površini kao što je ova od jedno 4000 kvadrata, svake se godine radi plodored, ali bez obzira na plodored trebamo voditi računa o organskoj tvari. Inače, organsku tvar se može unijeti i stajskim gnojivom. Kada koristimo stajnjak možemo imati problem s korovima u velikoj mjeri koji niču nekontrolirano. Isto tako, ako stajnjak nije zreo imamo problema s krastavosti plodovitog povrća. Pogotovo se dešava kod krumpira, krastavost kore.
Tako da za plodovito povrće je najvažnije koristiti provjereno kvalitetna organska gnojiva kao što je Biogrena koja sadrži 22 milijarde mikroorganizama na gram, brzo aktivira površinski sloj i na osim što hranidbeno sadrži makro i mikro hranjiva, sva koja su potrebna za plodovito povrće. Ona sadrži i aminokiseline, vitamine, sve one potrebne vitamine da bi se plodni sloj površinski pretvorio što brže u plodni.
Za sadnju krumpira jako nam je važno da izračunamo koliko nam je potrebno dodati organske tvari. Pogotovo ako gnojimo svake godine trebamo biti umjereni s količinom, ali opet da dodamo dovoljnu količinu koja će nam prouzrokovati stvaranje humusa i obogatiti površinski sloj s hranjivima.
Preporuka za sadnju krumpira je nekakvih, na 100 m kvadratnih upotrijebiti 1 vreću gnojiva koju rasipamo jednostavno rasipačem po površini zatim sadimo.
Kod ekoloških proizvođača jako je važno upotrebljavati gnojiva koja imaju certifikat za ekološku proizvodnju. Biogrena je gnojivo koje ima svoj certifikat i može se koristiti u ekološkoj proizvodnji.
Među brojnim Plantellinim proizvodima krije se i Plantella Vita koja je idealna za prihranu povrtnih kultura u svim fazama rasta. Kod održavanja kultura kasnije tijekom vegetacije možemo koristiti Bio Plantella Vitu kojom aminokiselinama jačamo samu kulturu koju smo zasadili, tako biljke su otpornije na eventualni stres od suše ili od nekih nepovoljnih vremenskih prilika, visokih temperatura ili pak mraza.
Uz Biogrenu i Plantella Vitu povrće neće iznenaditi ni proljetni mrazovi, ni ljetne vrućine koje nas očekuju, ono će biti zdravo i plodonosno.
Autor: Milica Sekulić, agronom – stručni savjetnik Unichem Agro