Sredinom ljeta savršeno je vrijeme, za popunjavanje praznih mjesta u povrtnjacima
novim usjevima koji će obogatiti naše tanjure kasno ljeti, u jesen, pa čak i tijekom zime. Gredice se brzo prazne, a ako želimo uživati u domaćem, sezonskom povrću tijekom cijele godine, pravovremena ljetna sjetva omogućit će nam da maksimalno iskoristimo naš vrt.

Međutim, zbog visokih temperatura, ljetna sadnja zahtijeva dodatnu pažnju pri odabiru biljaka i stvaranju odgovarajućih uvjeta kako bi povrće moglo dati kvalitetne plodove, a da prerano ne  ode u cvatnju. U nastavku saznajte koje je povrće najpogodnije za ljetnu sadnju.

Koje povrće najbolje uspijeva ako ga posadimo ljeti?

U ovom periodu važno je uzeti u obzir visoke temperature i smanjenu zalihu vode u tlu. Ako ne prilagodimo izbor biljaka ovim uvjetima, povrće može prerano otići u cvatnju, što će rezultirati slabim i nekvalitetnim urodom.

Krajem ljeta u vrt sadimo:

• kupus,
• glavati kelj,
• lisnati kelj i prokulice,
• cvjetaču,
• brokulu,
• niski grah,
• mrkvu,
• radič (salatnik, glavice),
• endiviju i
• rotkvicu.

Budimo oprezni pri odabiru salata

Teško je zamisliti vrt bez salate, pa je ona prisutna u vrtu i ljeti. No, važno je birati sezonske sorte salate u glavicama koje često stvaraju čvrste i bogato ispunjene lisne rozete (tip gentila) ili formiraju klasičnu glavicu salate. Ljeti biramo sorte salata prilagođene ljetnim uvjetima kako bismo izbjegli preranu cvatnju.

Endivija je povrće ljeta i jeseni

Ako volite endiviju, sjetvu započnite u zadnjoj trećini lipnja i nastavite do sredine rujna. Preporučljivo je odabrati sorte s kompaktnijim rozetama koje u sredini postaju svjetlije. U vrućim uvjetima najbolje uspijevaju kovrčave sorte endivije, poput eskariola žute, koja je otporna na ljetne vrućine i jesenske niske temperature.

Tlo je potrebno dobro pripremiti prije sjetve, obogatiti  ga organskim gnojivom kao što je Bio Plantella Nutrivit Univerzal. Tijekom rasta, endiviju prihranjujemo organskim tekućim gnojivom Bio Plantella Vrt, koje sadrži ekstrakt  morskih algi i vitamine. Endiviji je potrebna dovoljna količina vode i redovito okopavanje. Ljeto će najbolje podnijeti ako je tlo oko nje prekriveno malčem.
U mješovitom nasadu, endiviju možemo saditi uz: grah, krastavce, grašak, korabu, rotkvicu, špinat, rajčicu ili ciklu.

Salatu, rikolu i radič sadimo tijekom cijele godine

U srpnju sijemo hrskave salate, poput sorte ‘Great Lakes‘. Kod svih salata, najbolje je slijediti pravilo sjetve u razmacima od 10 dana, kako bismo imali kontinuiranu berbu umjesto istovremene žetve.
Rukola je nezahtjevna za sjetvu, može se sijati bilo gdje u vrtu, a mladi listovi se beru po potrebi. Osjetljiva je samo na napade buhača, protiv kojeg se borimo redovitim zalijevanjem, dodavanjem  kamenog brašna Plantella Biovit (za bolju strukturu i rahlost tla) i malčiranjem aromatičnim biljem. Napad prepoznajemo po sitnim rupicama na listovima.

Radič se može uzgajati tijekom cijele godine, no najčešće se uzgaja za jesensko-zimsko razdoblje, kada je manje drugih salata. Uspijeva na laganim i teškim tlima, na toplim i sunčanim mjestima. Vrlo visoke temperature ponekad mogu uzrokovati slabiji rast. Prije sjetve, zemlji dodajemo Bio Plantella Nutrivit Univerzal i lagano ga prekrivamo zemljom. Sjetvu obavljamo u lipnju, a presadnju u srpnju.
Postoje razne  sorte radiča. Na otvorenom polju prezimljuju tršćanski salatnik i averto, dok su goriški solatnik i radič palla rosa nisu sorte a zimu.

Vodite računa o plodoredu: kupusnjače nakon krumpira, grah nakon češnjaka

Prilikom sadnje, vrlo je važno poštivati plodored – redoslijed sadnje različitih biljaka na istim gredicama. Ako se plodored ne poštuje, može doći do širenja biljnih bolesti. Salate ne bi trebale slijediti druge salate na istom mjestu.
Ako uspijemo ubrati rani krumpir do kraja svibnja ili tjedan kasnije u lipnju, ostaje nam još 4-5 mjeseci do kraja vegetacijske sezone – dovoljno vremena za uzgoj kupusnjača poput kupusa, glavate i lisnate kelja, prokulica, cvjetače, pa čak i brokule. Iako im za razvoj glavica, pupova, cvjetova ili listova treba 120-140 dana, prinos bi trebao biti zadovoljavajući.
Nakon berbe češnjaka i luka, prazan prostor iskoristite za ponovno sijanje mahunarki, posebno niskog graha. Ako odaberemo sorte za mahune, a ne za zrno, do kraja ljeta dobit ćemo kvalitetan urod.

Za zasjenjenje povrća koristite mreže ili iskoristite prostor ispod visokih rajčica i graha.

Najveća opasnost za ljetno posađeno povrće su visoke temperature, snažno sunce i suša. Kada sjeme proklija, kotiledoni su vrlo nježni i osjetljivi, pa ih sunce brzo sprži, što usporava njihov razvoj. Ovaj problem lako rješavamo tako da na kolce vežemo agro-platno i na taj način zaustavljamo izravnu sunčevu svjetlost.

Rajčice i visoki grah su velike, bujne biljke koje, ovisno o položaju sunca u vrtu, stvaraju obilje sjene. Ta prirodna sjena idealna je za sjetvu jesenskog povrća, čime izbjegavamo kupnju mreža za zasjenjenje. Ispod njih možemo posijati salate i špinat, jer im sjena pomaže u sprječavanju prebrze cvatnje tijekom dugog ljeta. Djelomična sjena ublažava prebrzi rast, što pomaže biljkama da daju kvalitetne plodove. Kod cvjetače i brokule dovoljno je velike listove pričvrstiti vezicom ili spajalicama preko cvijeta, kako bi ga zaštitili od sunca.

Je li potrebno ponovno gnojiti zemlju za nove sjetve?

Priprema tla za nove usjeve je ključna. Nakon što uklonimo prethodni usjev, tlo samo lagano prozračimo vilama, a zatim ga obavezno pognojimo jer povrće za bogat urod treba dovoljno hranjivih tvari. Kako sada sadimo uglavnom salate i kupusnjače, koristimo organsko gnojivo Bio Plantella Nutrivit Univerzal, koje ravnomjerno raspršimo po površini. Preporuča se gnojivo lagano prekriti tankim slojem zemlje i dobro zaliti, kako bismo potaknuli brže djelovanje – gnojivo će brže dospjeti do korijena, a gubitak hranjivih tvari bit će manji.

Ako sadimo presadnice, važno je tjedno ih zalijevati s organskim gnojivom Bio Plantella Vita, koje sadrži vitamine i aminokiseline. Ovi biostimulansi smanjuju šok presađivanja i povećavaju otpornost biljaka na toplinski stres. Također, preporuča se biljke prskati istim sredstvom, jer kombinacija hranjivih tvari koje se unose putem korijena i listova rezultira jačim, zdravijim biljkama, što se vidi po tamnozelenim, čvrstim listovima i stabljikama.