Uspješno do organskog povrća u svom vrtu

Sve smo svjesniji pesticida na povrću i voću kojeg jedemo  a željeli bi jesti što zdravije i što prirodnije. Vrtlarenje i proizvodnja vlastite hrane pravi je trend i sve se više  jača svijest o organskom povrću i voću bez pesticida. Nije teško, krenimo!

Kako dolazi proljeće i vrijeme radova u vrtovima, vrijedno je  ponoviti osnovna načela za uspješan organski vrt.

ODABIR POZICIJE ZA POVRTNJAK

Za povrtnjak na otvorenom biramo površinu  na dovoljno osunčanoj poziciji jer na nju sijemo i sadimo većinom biljke kojima je potrebno dosta sunčanih sati. Izbjegavamo pozicije koje su većinu dana u sjeni ili hladovini.

Najprikladnija su ravna tla. Povrtnjake na padinama je teško održavati zbog erozije i prejakog sunca ljeti. Ako imate vrt na višim nadmorskim visinama gdje je zrak hladniji, južna padina je pogodnija  za povrće.

Prilikom odabiranja mjesta za povrtnjak moramo poznavati lokalne vjetrove. Vjetar ima veliki utjecaj na prinos. Čak i lagani vjetar može smanjiti količinu povrća za 30 %. Ako je potrebno postavljamo vjetrobrane.

KVALITETA TLA I KOREKCIJE

Uspješnost uzgoja povrća ovisiti će o postotku humusa, postotku organske tvari u tlu i pH vrijednosti zemlje.

  • Humus u tlu nastaje iz biljnih i životinjskih ostataka pod utjecajem mikroorganizama (bakterija i gljivica). Humus je važan faktor plodnosti tla i važno je ustanoviti njegov postotak i znati ga povećati. Organskom tvari povećavamo postotak humusa ali iz provjerenih izvora.
  • Za zbijena tla, ilovače i crvenice  dobro je primijeniti Plantella Biovit, sredstvo koje popravlja strukturu  te čini tla pogodnim za uzgoj.
  • pH vrijednosti  tla utječe također na uzgoj biljaka  Većini biljaka odgovara neutralan pH dok pojedine kulture vole kiselo ili alkalno tlo. Plantella Kalcivit je sredstvo kojim smanjujemo kiselost zemlje.

OSNOVNA ORGANSKA GNOJIDBA

Predviđenu površinu za povrtnjak potrebno je obogatiti s velikom količinom organske tvari kako bi isprovocirali stvaranje što većeg postotka humusa. Organsku tvar možemo dodati u tlo s primjenom zrelog stajnjaka, korištenjem zelene  gnojidbe ili primjenom  kvalitetnog peletiranog organskog gnojiva. Stajnjak najčešće nemamo u dovoljnim količinama a kasnije imamo problema s korovima koji konkuriraju posađenim kulturama. Zelena gnojidba je poželjna kao pred kultura jer obogaćuje tlo s dušičnim spojevima i humusom. Najbolji i najekonomičniji izbor je kvalitetno peletirano organsko gnojivo koje sadrži visok postotak mikroorganizama kao što je peletirano gnojivo Biogrena.

Zašto je organsko gnojivo Biogrena toliko posebno ?

Biogrena sadrži 18% aminokiselina i 11% huminskih i fulvinskih kiselina a  osim toga sadrži najviše mikroorganizama, čak 22 milijarde / gram (za usporedbu: dobro odležano stajsko gnojivo sadrži samo 800 tisuća / gram). Dodatak organske tvari  omogućit će korijenu biljaka pristup do hranjiva koja se u tlu nalaze. Biogrenu koristimo na pjeskovitom i siromašnom tlu, za crvenicu  ali i kod jako iscrpljenih vrtova za pripremu zemlje prije sadnje krumpira, kupusa, kelja, …i drugog plodovitog i lisnatog povrća.

Za pripremu povrtnjaka od 100 m2 upotrijebimo 20- 25  kg gnojiva. Način primjene je jednostavan. Odmjerimo preporučenu količinu i rasporedimo pelete gnojiva po tlu. Bolja efikasnost gnojiva je ako plitko ukopamo gnojivo u zemlju iako učinak neće izostati ako ga ne ukopamo.

Dugogodišnja istraživanja učinkovitosti Biogrene su pokazala iznenađujuće rezultate kod više vrsta biljaka. Prinos je kod svih kultura bio puno veći prilikom gnojenja Biogrenom u odnosu na gnojenje nekim drugim gnojivima. Kod rajčice se prinos povećao za 21,7 %, kod kupusa za 30 % i kod špinata za 80,2 %.

PLAN  U POVRTNJAKU ZA SADNJU

Povrtnjak podijelimo u tri polja. Prvo polje  je namijenjeno pohlepnim biljkama poput kupusnjača, tikvi i krumpira. To polje najintenzivnije pognojimo Biogrenom.

Na drugom polju rastu sve ostale vrste povrća a na treće polje dolaze kulture poput mahunarki, lukovica, peršin i mrkvu, a možemo i biljke za zelenu gnojidbu, začinsko i aromatično bilje.

U vrtu sadimo raznolike i pažljivo odabrane kombinacije biljaka, uzimajući u obzir smjernice dobrih i loših susjeda.