Uzgoj živih ograda

Žive ograde i zakloni mogu imati važnu ulogu u izgledu i osobinama vrta, a imaju i višestruku primjenu. U većini se slučajeva sade s određenom namjenom – kao granica ili kao zaklon od pogleda, a svojom strukturom mogu stvarati sjenu, pružati zaštitu od buke, prašine, pa i štititi vrt od jakih i štetnih vjetrova. No, najbolje je kad uspješno združimo njihovu korisnost i ljepotu.

Živim ogradama treba nekoliko godina da se formiraju u željeni oblik i da ispunjavaju ulogu koju smo im namijenili. Većina biljaka koje se upotrebljavaju za živu ogradu imaju dugi vijek i, ako ih ispravno održavamo, godinama će biti dojmljive.

Korisnost živih ograda

Živice su izvrsni vjetrobrani i djeluju poput filtra. Lome snažan vjetar na više slabijih tako da djelomično propuštaju brzo kretanje zraka i time smanjuju silinu vjetra. Da bi živa ograda obavljala ovu funkciju, potrebno je i odabrati pravu vrstu biljaka. Zimzelene guste vrste u ovom su slučaju pogodnije od listopadnih. Na osnovi istraživanja dokazano je da živica visine 1,5 m smanjuje brzinu vjetra za 50% na udaljenosti od 7,5 m od živice. Druga je važna funkcija živih ograda zaštita od buke i prašine.

Odabir vazdazelenih vrsta

BILJKA ZA ŽIVICURAZMACI SADNJEPRIBLIŽNA VISINAŠIŠANJE
Buxus sempervirens (šimšir)30 cm30-60 cm2-3 puta u razdoblju rasta
Ilex aquifolium (božikovina)45 cm2-4 mpotkraj ljeta
Ligustrum (kalina)30 cm1,5-3 m2-3 puta u razdoblju rasta
Taxus baccata (tisa)60 cm1,2-4 m2 puta – u ljeto i ujesen
Thuja plicata60 cm1,5-3 m2 puta – u proljeće i ranu jesen
 Cupressocyparis leylandii (leylandov čempres)75 cm2-4 m, pa čak i do 6m2-3 puta u razdoblju rasta

Priprema tla i sadnja

Žive su ograde trajni elementi u vašem vrtu, stoga je važno da se prije sadnje na odgovarajući način pripremi tlo. Mjesto za sadnju pripremamo 1-2 mjeseca prije sadnje kako bi izbjegli slijeganje tla. Na dno rupe umiješamo organsko gnojivo, za što preporučamo upotrebu prirodnog gnojiva Plantella Organik, do kćemo ostali dio gnojiva pomiješati sa zemljom kojom ćemo zatrpati rupu. Razmaci za većinu biljaka za živicu jesu 30-60 cm (vidi tablicu).

Prihrana živice

Prihrana živice provodi se tijekom vegetacije i potrebno ju je obaviti dva puta u vegetacijskoj sezoni. Preporučamo prihranu u proljeće ako je živica već posađena, a ako ste ju tek nedavno podigli, obavite prvu prihranu krajem svibnja ili početkom lipnja. Druga se prihrana provodi ujesen, prije ulaska biljke u zimski period. Ova je prihrana bitna kako bi održali kondiciju svoje biljke i smanjili joj zimski stres.

Za prihranu koristite Plantella Specijalno gnojivo za ukrasne biljke. Ukoliko je vaša živa ograda formirana od četinara, koristite Plantella specialno gnojivo za četinare.

Svi naši proizvodi su rezultat dugogodišnjeg znanja, provjerenih istraživanja i tehnoloških inovacija priznatog slovenskog proizvođača Unichem. Budući da smo na njih iznimno ponosni, označili smo ih s posebnim pečatom Testirana učinkovitost.

Orezivanje i oblikovanje živih ograda

Da bi se živica lijepo i gusto razgranala, potrebno ju je redovito šišati. U tablici su priloženi podaci za pojedine vrste. Neredovito i nepravilno šišanje loše je za one vrste koje ne podnose pomlađivanje. Takve vrste su Thuja plicata i  Cupressocyparis leylandii (leylandov čempres). Ove vrste slabo tjeraju iz starijih grana tako da nakon jake rezidbe grane ostaju gole. Stoga preporučamo da ne čekate s lipanjskim šišanjem živice. Sljedeće šišanje obavite u rujnu.

Oblici živih ograda

OBLIK KVADRA je najčešći oblik živih ograda koji se javlja u našim krajevima. Ovaj je oblik prikladan samo za one vrste koje dobro uspijevaju u polusjeni jer do lišća na donjem dijelu živice sunce ne dopire.

Oblik kvadra pogodan je za sljedeće vrste:

  • Carpinus betulus (grab)
  • Fagus sylvatica (bukva)
  • Taxus baccata (tisa)
  • Buxsus sempervirens (šimšir)

OBLIK TRAPEZA prikladan je za svaku vrstu. Oblikovanje živice obavlja se tako da se donji dio ograde ostavi širok, a gornji dio se sužava. Takav je oblik pogodan za one vrste koje ne podnose sjenu, već traže puno sunčeve svjetlosti.

Oblik trapeza preporučljiv je za sljedeće vrste:

  • Thuja plicata (tuja)
  • Cupressocyparis leylandii (leylandov čempres)
  • Acer campestre (javor klen)

OBLIK TUNELA ILI LUKA. Luk u podnožju mora biti nešto širi nego na gornjem dijelu kako bi donji dio biljke dobivao dovoljno sunčeve svjetlosti. Oblik tunela nije tako strog kao oblik trapeza, ali zahtijeva više iskustva i vještine pri rukovanju škarama.

Oblik tunela ili luka preporučljiv je za sljedeće vrste:

  • Ligustrum vlgare – kalina
  • Prunus laurocerasus – lovorvišnja
  • Berberis thunbergii – žutika

Brinite se za svoju sigurnost

Živa ograda je ključni element svakog vrta jer ne samo da pruža privatnost i sigurnost, već i dopunjuje estetiku i prirodno okruženje oko našeg doma. Međutim, važno je također uzeti u obzir druge aspekte koji utječu na živu ogradu.

Dok živa ograda pruža utočište i hranu raznim pticama i životinjama, u njezinim gustom zarašćenim dijelovima možemo pronaći i krpelje. Stoga je važno da se zaštitimo od krpelja, posebno tijekom obrezivanja ili održavanja žive ograde. Nošenje zaštitne opreme poput dugih rukavica i odjeće te korištenje sredstava za odbijanje krpelja ključno je za sprječavanje ugriza i mogućih infekcija. Redovitim i pravilnim obrezivanjem osigurat ćemo zdravu i atraktivnu živu ogradu, istovremeno se zaštitivši od mogućih opasnosti koje krpelji mogu predstavljati.

Više savjeta