Salata (lat .Lactuca sativa L.) neizostavno je zeleno povrće u svakom vrtu. Koristi se kao svježa, uz prilog gotovo svim jelima. Zbog toga, danas na tržištu nalazimo puno novih sorata  koje se razlikuju veličinom, oblikom listova, okusom i bojom. 

Podjela sortimenta salate

Osnovna podjela sortimenta salate s obzirom na tip je sljedeća:

• Tip batavia ima bogatu rozetu lišća, koja je zelene i smeđe-crvene boje. Rub listova je više ili manje nazubljen  ili ima naboranu lisnu površinu. 
• Puterica ili maslenka također ima bogatu rozetu sa nešto čvršćim listovim koji nisu toliko naborani. Salata tipa hrastov list zelene je ili crvene boje koja je relativno često zastupljena u vrtovima.
• Lolo tip salata dolazi u izrazito crvenoj i zelenoj boji, jako je nazubljenih listova pa možemo reći da izgleda „čupavo“. Vrlo je ukusna ali i vrlo dekorativan tip salate što joj je i najčešća primjena.
• Romana je tip salate koja raste u visinu, za razliku od ostalih tipova koje tvore rozetu. Izdužuje se, a njezin središnji dio na poprečnom presjeku je žute boje dok su vanjski listovi tamno zeleni. 
• Kristal/iceberg  poseban je tip salate jer u drugom dijelu vegetacije zatvara glavicu. Jedna glavica  teži  više od  700 g. Potrebno je napomenuti da sve kristal salate ne savijaju glavicu već samo tip iceberg. 

Uvjeti za uzgoj

Ukoliko se upustite u uzgoj salate trebali bi pripaziti na sljedeće uzgojne uvjete. Tlo za sadnju mora biti što više usitnjeno. Bitna stavka je, kao i kod većine vrsta, otkloniti mogućnost zadržavanja vlage ne u području korjenovog vrata zbog gljivičnih oboljenja koja se javljaju upravo na tom dijelu salate.

U jesen, preporuka je gnojiti vrt sa organskim gnojivom Plantella Organik  jer ga zelena salata najviše voli. Osim glavne gnojidbe, tokom vegetacije je potrebno obaviti prihranu salate kako bi ona razvila svoju rozetu. Prihranu je najbolje obaviti tako da se granule Bio Plantella Nutrivit za lisnato povrće i kupusnjače ručno posipaju oko glavice po tlu. Važno je znati kako se nikako ne smije gnojivo sipati po samoj salati zbog mogućih oštećenja.

Sadnja salate

Sadnja salate obavlja se na razmak od 25 – 35 cm. Što je razmak veći zrak bolje cirkulira, a time vršimo prevenciju protiv bolesti. Druga, ali ne manje važna prevencija, je uklanjanje korova. Pljevljenjem vrta uklanjate korove koji su nosioci različitih potencijalnih bolesti i insekata koji oštećuju salatu.

Salata se na otvoreno sadi tokom cijele vegetacijske sezone. Sa sjetvom započinjemo već u veljači, ali tada vodimo računa da se sjetva odvija u zaštićenom prostoru. Presadnice salate se na otvoreno sade od kraja ožujka do sredine rujna. Dužina dana i temperature su ograničavajući čimbenici.

Visoke temperature joj  ne odgovaraju, stoga se najbolji porast uočava u proljeće i jesen kada temperatura ne prelaze 25 °C. Od  sadnje presadnica pa do berbe treba 45 – 50-tak dana, a ako sami sijete salatu taj period je duži za 20-tak dana. Vrlo važno je salati osigurati dovoljnu količinu vode, osobito u toplijim razdobljima godine.

Posadivši ili posijavši  nekoliko različitih tipova salate u vrt, osim  pregršt različitih boja i oblika dobivamo i  osvježenje za gurmane. U istu zdjelu možete pomješati i endiviju i gorkasti radić, koji će zadovoljiti i najzahtjevnije gurmane.

Štetnici i bolesti

Najčešći štetnici na slati su uši, koje ju uništavaju već pri samoj pojavi. Od bolesti najšešće se pojavljuje plamenjača salate (lat. Bremia lactucae) čiji je uzročnik gljiva. Zahvaća sve razvojne stadije salate, a očituje se kao krupne, uglate pjege koje su smještaju unutar glavnih žila na listu. Pjege postupno žute te na kraju taj dio lista odumire.

Od bolesti se javlja i bijela trulež, također uzrokovana gljivom (lat.Sclerotinia sclerotiorum) i napada salatu u zoni korijenovog vrata. Zaražena bljka se lako odvoji od  korijena, a na zaraženom dijelu koji je okrenut prema zemlji uočava se micelij gljive koji je bijele boje i izgledom podsjeća na vatu.

Moguća je pojava i sive plijesni (lat. Botrytis cinerea). Tada uočavamo listove prekrivene sivim micelijem, poput pepela. Kod zaštite salate bitno je  voditi računa o karenci jer salata ima kratku vegetaciju.