Ginkgo biloba – hit stablo jeseni

Ginko biloba je listopadno drvo podrijetlom iz istočne Kine, Koreje i Japana. Doseže visinu i preko 30 m a debljine preko 2 m. Drvo može živjeti više stotina godina. Smatra se najvitalnijom biljnom vrstom na svijetu otpornošću na sva moguća zagađenja, zato se puno koristi u velikim gradovima.

Fosil među biljaka

Fosilni ostaci pokazuju da je Ginkgo biloba postojao prije više od 200 milijuna godina, a za vrt se počeo uzgajati početkom 18 st. u Europi. 
Podnosi niske temperature, čak do -25 °C ali i dosta visoke i obožava sunce. 

Grane su rijetke raspoređene u nivoima  u krug oko debla.  Listovi su predivni, zeleni  i lepezastog oblika, djelomično razdijeljeni što mu daje ime dvokrpi ginko, a na hrvatskom ga nazivaju i japanska lijeska. 
Listovi u jesen naglo požute i time daju drvu prekrasnu  boju, a i kada otpadnu dugo ostanu iste boje.


Stabla ginka možemo pronaći gotovo u svakom gradskom parku. Zbog veličine, kod nas se sadi kao pojedinačno stablo, a u svijetu se  puno koristi za drvorede.

Ginko u domaćem vrtu

Različite varijetete ginka možemo posaditi i u domaćem ukrasnom vrtu.

Kao ukrasne biljke koriste se: Ginkgo biloba var. pendula  sa visećim granama, var. fastigiata uske rasti,  var. laciniata sa uskim listovima i var. variegata sa šarenim lišćem koje na zelenoj podlozi ima kremasto bijele crte lepezastog oblika.

Za sadnju u posude  najbolja je sorta ‘Mariken’ koju možemo gojiti kao manje drvce ili čak kao bonsaj. Ova sorta ima kratke, zbijene grane, raste polako, a u visinu i širinu može narasti  do približno 2 metra. 

Ginko je jednostavno uzgojiti iz sjemena, a moguće je i reznicama ili cijepljenjem.

List ginka koristan za zdravlje čovjeka

Vrijednost ginka leži u njegovoj sposobnosti poticanja cirkulacije krvi prema mozgu i ekstremitetima. Povećanjem protoka krvi, ginko posljedično ima pozitivan učinak na cjelokupni vaskularni sustav te pomaže osigurati hranjive tvari mozgu, očima, ušima i srčanom mišiću.

List ginka za upotrebu kao lijek bere se isključivo onda kada ima najviše ljekovitih sastojaka. A to je razdoblje nešto prije dobivanja žute boje lista, odnosno vraćanja klorofila u biljku, i to je najčešće rujan-listopad. To opet ovisi i o mikroklimi.

Prema dugogodišnjim, odnosno stoljetnim iskustvima iz Kine i Japana list se može sušiti prirodno i umjetno putem određenih modernih sušilica.

Želite još više PLANTELLA savjeta za vrtlarenje?

Prijavite se na naš newsletter!
Redovno primajte praktične savjete za uređivanje vašeg vrta.
Inspirirajte se našim prijedlozima za vrtlarenje.
Provjerite našu ponudu proizvoda.